Zovem se Namir Ibrahimović i profesor sam Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti u Osnovnoj školi “Safvet-beg Bašagić” u Sarajevu. Osnovni problem koji imam u svom radu već dugi niz godina jeste kako motivirati učenike da saznaju, uče bez da očekuju ocjenu za svoje aktivnosti i kako da na časovima odjeljenjske zajednice ne slušam učenička “tužakanja”: ko je koga krivo pogledao i ko je kome šta rekao tokom malog ili velikog odmora.
Učenici objašnjavaju šta je bolje od škole
U rješenju problema mnogo mi je pomogao John Taylor Gatto i njegova knjiga: “Oružja za masovno poučavanje” (Algoritam, Zagreb, 2010). Nakon dugogodišnjeg rada u javnim i privatnim njujorškim školama, Gatto je dao otkaz i odbio učestvovati u “proizvodnji poslušnika”. Odjeljenjska zajednica je, nažalost, jedino mjesto gdje možete biti kreativni i revolucionarni u obrazovnom sistemu: od ove godine s učenicima dogovaram aktivnosti u kojima će oni govoriti o stvarima koje ih zanimaju, aktivnostima koje ih oduševljavaju, o provedenom vremenu izvan škole...
Zovem se Edina Šabić i šest godina predajem tri predmeta: Fiziku, Informatiku i Tehnički odgoj u Osnovnoj školi “Avdo Smailović” u Sarajevu. Radeći u školi primijetila sam da djeca rado pohađaju nastavu informatike i tehničkog odgoja, ali Fizika ih plaši. Učenici u svijet novog predmeta ulaze sa predrasudama, smatraju da je težak za učenje i da se sastoji samo od zadataka i formula.
Fizika i nije tako strašna
Naumila sam popularizirati Fiziku. Željela sam učenike šestog razreda upoznati sa nastavnim predmetom prije nego ga počnu izučavati u sedmom razredu. Odlučila sam da sa učenicima sedmog razreda pripremim predstavljanje fizike na jedan zanimljiviji i duhovitiji način, onako kako to do sada nije bila praksa.
Zovem se Mirsada Lukač i već dvadeset godina radim u Osnovnoj školi “Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak” u Sarajevu. Posljednje tri godine, osim Kulture življenja i Demokratije, predajem i Hemiju učenicima sedmog i osmog razreda. Bila sam nezadovoljna nivoom znanja koji su pokazivali neki učenici. Svojom aktivnošću želim im pomoći u savladavanju gradiva hemije na način da usvojeno znanje ima trajni karakter.
Nakon ocjene – spavanje
Razgovarala sam sa kolegama koji predaju prirodne nauke i složili smo se da je osnovni razlog za to neadekvatan način učenja po principu “brzo zapamti veliki broj informacija, izdeklamuj ih, zaradi željenu ocjenu i onda spavaj dok opet ne dođe na tebe red da odgovaraš“.
Zovem se Mediha Kadrija i profesorica sam razredne nastave u “Drugoj osnovnoj školi” u Sarajevu. U radu s djecom uočila sam da imaju poteškoća u izražavanju i da je to izraženije s dolaskom novih generacija. Djeca imaju veoma oskudan fond riječi, sve se svodi na osnovne pojmove, na deklamovanje definicija. Problem je uočljiv na svim, a posebno na časovima Bosanskog jezika i književnosti kada učenici pišu pismene vježbe i govore svoje dojmove o književnim tekstovima. Djeca sve manje čitaju i svoje slobodno vrijeme posvećuju drugim aktivnostima.
Šta je u vreći čarobnoj?
Željela sam pronaći način da kroz igru riječi probudim maštu kod djece i podstaknem ih da “govore”.
Zovem se Muamera Lindov i profesorica sam razredne nastave u Osnovnoj školi “Džemaludin Čaušević” u Sarajevu. Zabrinuta sam što učenici nemaju želju za čitanjem, niti naviku odlaska u biblioteku. Želim približiti knjigu đacima i učiniti da shvate koje su njene istinske vrijednosti. Da bih pokušala to ostavariti, napravila sam plan aktivnosti koje ću realizovati u prvom razredu.
Roditelji čitaju četvrtkom
Obavijestila sam roditelje o budućim aktivnostima. Na sastanku smo razgovarali o važnosti što ranijeg susreta djeteta sa knjigom te sam im objasnila koja bi njihova uloga bila u ovoj aktivnosti. Četvrtak je dan za druženje s knjigom.
Zovem se Bahrija Sivac i profesorica sam historije u Osnovnoj školi “Džemaludin Čaušević” u Sarajevu. Smatram da je kompletna pismenost poznavanje oba pisma, ali sam koristeći u nastavi udžbenike u kojima su kombinovane lekcije napisane ćirilicom i latinicom uočila da se lekcije napisane ćirilicom ne uče, ili uče teško i nevoljko. Učenici gotovo da ne prepoznaju sva slova azbuke ili ih mijenjaju sa slovima abecede, vrlo sporo i nerazgovijetno čitaju te otvoreno pokazuju averziju prema tom pismu.
Nije dovoljno samo naučiti ćirilicu
Željela sam promijeniti svijest kod učenika da shvate značaj poznavanja ćiriličnog pisma uopšte, a ne samo u nastavi historije, pomoći im u savladavanju nastavnih sadržaja i iz drugih nastavnih predmeta kao i u sticanju preduslova za kompletno opismenjavanje.
Zovem se Bisera Kurtović. Nastavnica sam njemačkog jezika u “Drugoj osnovnoj školi” u Sarajevu. Nekoliko godina već predajem njemački jezik i primijetila sam da se ovom predmetu ne posvećuje dovoljno pažnje, posebno u koncipiranju udžbenika u kojima je u potpunosti zanemarena usmena konverzacija, te interesantne, korisne i lagane teme primjerene uzrastu učenika od VI do VIII razreda.
Ko hoće još?
Dodatna nastava iz njemačkog jezika, na kojoj učenici mogu naučiti nešto više, izvodi se samo u VIII razredu i njen osnovni cilj jeste ustvari priprema odabranih učenika za takmičenje iz ovog predmeta. Mnogi učenici nižih razreda su me pitali da li ima i za njih sekcija iz njemačkog jezika. Ovo pitanje me zabrinulo i počela sam razmišljati kako da motivirani učenici VI i VII razreda nauče nešto više i drugačije iz njemačkog jezika, što na redovnim časovima nije bilo moguće izvesti zbog obavezujućeg nastavnog plana i programa. Stoga sam odlučila osnovati Deutsch Klub u svojoj školi.
Zovem se Mira Bošnjak i profesor sam ruskog i engleskog jezika i književnosti u Osnovnoj školi “Džemaludin Čaušević” u Sarajevu. Bila sam zabrinuta zbog površnog i jednostranog pristupa učenju vokabulara kod učenika, odnosno nezainteresiranosti za ovaj važan segment učenja stranog jezika. Željela sam pronaći način za efektnije bilježenje i učenje novih riječi. Promjenom stava prema učenju, đaci bi imali bolju motivacija za rad, bolje ishode, a samim tim i bolji uspjeh u daljem školovanju.
Individualno bilježenje vokabulara
U mojoj aktivnosti mnogo mi je pomogla knjiga “How to Teach Vocabulary” (Scott Thornbury, Pearson Education Limited, 2002) koja mi je ponudila mnoge strategije. Isto tako, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje provela je istraživanje o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje u kojem kompetencija Učiti kako se uči zauzima važno mjesto.
Zovem se Alma Pamuk i već 8 godina predajem historiju “Drugoj osnovnoj školi” u Sarajevu. Također sam i voditelj odjeljenja VI razreda. Primijetila sam da većina učenika u mom odjeljenju uči povremeno, “kampanjski”. Kako je tekla školska godina, povećavao se broj negativnih ocjena, a mnogi učenici, koji su počeli školsku godinu dobrim ocjenama i bili aktivni, nakon dva mjeseca imali su loše rezultate.
Razredni mjesečni plan
Razgovarajući sa učenicima i roditeljima shvatila sam da je glavni razlog lošijeg rezultata preopterećenost te da zbog toga ne mogu na vrijeme pripremiti sve zadatke za školu. Predložila sam učenicima i roditeljima da zajedno pokušamo popraviti trenutno stanje u odjeljenju kroz izradu mjesečnih planova rada.
Zovem se Fatima Hasić, već četiri godine predajem engleski jezik u Osnovnoj školi “Avdo Smailović” u Sarajevu. Tokom svog rada, uočila sam da učenici, naročito oni stariji, rijetko pokazuju entuzijazam kada se radi o usmenom komuniciranju na stranom jeziku. Odlučila sam razviti motivacije kod učenika, poboljšati njihovo samopouzdanje, a ujedno i poboljšati sopstvene nastavničke vještine koje će mi pomoći u daljem radu.
Gluma sramežljivost potiskuje
Anketirala sam učenike i tražila da oni kažu kakve časove stranog jezika žele, konsultirala sam se sa kolegama u školi, a pedagog mi je pomogao dajući mi stručnu literaturu koja je govorila o podučavanju stranog jezika. Jedna od metoda moje aktivnosti bila je gluma po ulogama koja se pokazala jako uspješnom.
Objavljivanje sadržaja na ovoj stranici je dijelom finansirana grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.