altZovem se Namir Ibrahimović i profesor sam Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti u Osnovnoj školi “Safvet-beg Bašagić” u Sarajevu. Osnovni problem koji imam u svom radu već dugi niz godina jeste kako motivirati učenike da saznaju, uče bez da očekuju ocjenu za svoje aktivnosti i kako da na časovima odjeljenjske zajednice ne slušam učenička “tužakanja”: ko je koga krivo pogledao i ko je kome šta rekao tokom malog ili velikog odmora.

Učenici objašnjavaju šta je bolje od škole

U rješenju problema mnogo mi je pomogao John Taylor Gatto i njegova knjiga: “Oružja za masovno poučavanje” (Algoritam, Zagreb, 2010). Nakon dugogodišnjeg rada u javnim i privatnim njujorškim školama, Gatto je dao otkaz i odbio učestvovati u “proizvodnji poslušnika”. Odjeljenjska zajednica je, nažalost, jedino mjesto gdje možete biti kreativni i revolucionarni u obrazovnom sistemu: od ove godine s učenicima dogovaram aktivnosti u kojima će oni govoriti o stvarima koje ih zanimaju, aktivnostima koje ih oduševljavaju, o provedenom vremenu izvan škole...

altZovem se Edina Šabić i šest godina predajem tri predmeta: Fiziku, Informatiku i Tehnički odgoj u Osnovnoj školi “Avdo Smailović” u Sarajevu. Radeći u školi primijetila sam da djeca rado pohađaju nastavu informatike i tehničkog odgoja, ali Fizika ih plaši. Učenici u svijet novog predmeta ulaze sa predrasudama, smatraju da je težak za učenje i da se sastoji samo od zadataka i formula.

Fizika i nije tako strašna

Naumila sam popularizirati Fiziku. Željela sam učenike šestog razreda upoznati sa nastavnim predmetom prije nego ga počnu izučavati u sedmom razredu. Odlučila sam da sa učenicima sedmog razreda pripremim predstavljanje fizike na jedan zanimljiviji i duhovitiji način, onako kako to do sada nije bila praksa.

altZovem se Mirsada Lukač i već dvadeset godina radim u Osnovnoj školi “Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak” u Sarajevu. Posljednje tri godine, osim Kulture življenja i Demokratije, predajem i Hemiju učenicima sedmog i osmog razreda. Bila sam nezadovoljna nivoom znanja koji su pokazivali neki učenici. Svojom aktivnošću želim im pomoći u savladavanju gradiva hemije na način da usvojeno znanje ima trajni karakter.

Nakon ocjenespavanje

Razgovarala sam sa kolegama koji predaju prirodne nauke i složili smo se da je osnovni razlog za to neadekvatan način učenja po principu “brzo zapamti veliki broj informacija, izdeklamuj ih, zaradi željenu ocjenu i onda spavaj dok opet ne dođe na tebe red da odgovaraš“

altZovem se Mediha Kadrija i profesorica sam razredne nastave u “Drugoj osnovnoj školi” u Sarajevu. U radu s djecom uočila sam da imaju poteškoća u izražavanju i da je to izraženije s dolaskom novih generacija. Djeca imaju veoma oskudan fond riječi, sve se svodi na osnovne pojmove, na deklamovanje definicija. Problem je uočljiv na svim, a posebno na časovima Bosanskog jezika i književnosti kada učenici pišu pismene vježbe i govore svoje dojmove o književnim tekstovima. Djeca sve manje čitaju i svoje slobodno vrijeme posvećuju drugim aktivnostima.

Šta je u vreći čarobnoj?

Željela sam pronaći način da kroz igru riječi probudim maštu kod djece i podstaknem ih da “govore”

altZovem se Muamera Lindov i profesorica sam razredne nastave u Osnovnoj školi “Džemaludin Čaušević” u Sarajevu. Zabrinuta sam što učenici nemaju želju za čitanjem, niti naviku odlaska u biblioteku. Želim približiti knjigu đacima i učiniti da shvate koje su njene istinske vrijednosti. Da bih pokušala to ostavariti, napravila sam plan aktivnosti koje ću realizovati u prvom razredu.

Roditelji čitaju četvrtkom

Obavijestila sam roditelje o budućim aktivnostima. Na sastanku smo razgovarali o važnosti što ranijeg susreta djeteta sa knjigom te sam im objasnila koja bi njihova uloga bila u ovoj aktivnosti. Četvrtak je dan za druženje s knjigom

altZovem se Bahrija Sivac i profesorica sam historije u Osnovnoj školi “Džemaludin Čaušević” u Sarajevu. Smatram da je kompletna pismenost poznavanje oba pisma, ali sam koristeći u nastavi udžbenike u kojima su kombinovane lekcije napisane ćirilicom i latinicom uočila da se lekcije napisane ćirilicom ne uče, ili uče teško i nevoljko. Učenici gotovo da ne prepoznaju sva slova azbuke ili ih mijenjaju sa slovima abecede, vrlo sporo i nerazgovijetno čitaju te otvoreno pokazuju averziju prema tom pismu.

Nije dovoljno samo naučiti ćirilicu

Željela sam promijeniti svijest kod učenika da shvate značaj poznavanja ćiriličnog pisma uopšte, a ne samo u nastavi historije, pomoći im u savladavanju nastavnih sadržaja i iz drugih nastavnih predmeta kao i u sticanju preduslova za kompletno opismenjavanje.

Zovem se Bisera Kurtović. Nastavnica sam njemačkog jezika u “Drugoj osnovnoj školi” u Sarajevu. Nekoliko godina već predajem njemački jezik i primijetila sam da se ovom predmetu ne posvećuje dovoljno pažnje, posebno u koncipiranju udžbenika u kojima je u potpunosti zanemarena usmena konverzacija, te interesantne, korisne i lagane teme primjerene uzrastu učenika od VI do VIII razreda.

Ko hoće još?

Dodatna nastava iz njemačkog jezika, na kojoj učenici mogu naučiti nešto više, izvodi se samo u VIII razredu i njen osnovni cilj jeste ustvari priprema odabranih učenika za takmičenje iz ovog predmeta. Mnogi učenici nižih razreda su me pitali da li ima i za njih sekcija iz njemačkog jezika. Ovo pitanje me zabrinulo i počela sam razmišljati kako da motivirani učenici VI i VII razreda nauče nešto više i drugačije iz njemačkog jezika, što na redovnim časovima nije bilo moguće izvesti zbog obavezujućeg nastavnog plana i programa. Stoga sam odlučila osnovati Deutsch Klub u svojoj školi

altZovem se Mira Bošnjak i profesor sam ruskog i engleskog jezika i književnosti u Osnovnoj školi “Džemaludin Čaušević” u Sarajevu. Bila sam zabrinuta zbog površnog i jednostranog pristupa učenju vokabulara kod učenika, odnosno nezainteresiranosti za ovaj važan segment učenja stranog jezika. Željela sam pronaći način za efektnije bilježenje i učenje novih riječi. Promjenom stava prema učenju, đaci bi imali bolju motivacija za rad, bolje ishode, a samim tim i bolji uspjeh u daljem školovanju.

Individualno bilježenje vokabulara

U mojoj aktivnosti mnogo mi je pomogla knjiga “How to Teach Vocabulary” (Scott Thornbury, Pearson Education Limited, 2002) koja mi je ponudila mnoge strategije. Isto takoAgencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje provela je istraživanje o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje u kojem kompetencija Učiti kako se uči zauzima važno mjesto.

altZovem se Alma Pamuk i već 8 godina predajem historiju “Drugoj osnovnoj školi” u Sarajevu. Također sam i voditelj odjeljenja VI razreda. Primijetila sam da većina učenika u mom odjeljenju uči povremeno, “kampanjski”. Kako je tekla školska godina, povećavao se broj negativnih ocjena, a mnogi učenici, koji su počeli školsku godinu dobrim ocjenama i bili aktivni, nakon dva mjeseca imali su loše rezultate.

Razredni mjesečni plan

Razgovarajući sa učenicima i roditeljima shvatila sam da je glavni razlog lošijeg rezultata preopterećenost te da zbog toga ne mogu na vrijeme pripremiti sve zadatke za školu. Predložila sam učenicima i roditeljima da zajedno pokušamo popraviti trenutno stanje u odjeljenju kroz izradu mjesečnih planova rada

altZovem se Fatima Hasić, već četiri godine predajem engleski jezik u Osnovnoj školi “Avdo Smailović” u Sarajevu. Tokom svog rada, uočila sam da učenici, naročito oni stariji, rijetko pokazuju entuzijazam kada se radi o usmenom komuniciranju na stranom jeziku. Odlučila sam razviti motivacije kod učenika, poboljšati njihovo samopouzdanje, a ujedno i poboljšati sopstvene nastavničke vještine koje će mi pomoći u daljem radu.

Gluma sramežljivost potiskuje

Anketirala sam učenike i tražila da oni kažu kakve časove stranog jezika žele, konsultirala sam se sa kolegama u školi, a pedagog mi je pomogao dajući mi stručnu literaturu koja je govorila o podučavanju stranog jezika. Jedna od metoda moje aktivnosti bila je gluma po ulogama koja se pokazala jako uspješnom.