Mislim da postoji pogrešno shvatanje predmeta Likovna kultura u našem društvu. Jedan čas sedmično nije dovoljan da bi pomogao učenicima u razvijanju kreativnosti i razumijevanju estetike. Posljedice toga vidljive su u lošem odnosu domaćeg stanovništva prema okolišu, arhitekturi itd. Kroz likovnu kulturu učimo da raspoznamo sklad od nesklada, da volimo prirodu jer nas inspiriše kao neiscrpan motiv za crtanje, slikanje i modeliranje. Prava smisao likovne kulture nije u tome da učenici nauče samo da crtaju već da ponude vlastita rješenja, da pokažu kako ne mora nužno biti samo jedno rješenje. No, na časovima su đaci često "krali" ideje jedni drugima, precrtavali tuđe radove, nisu imali priliku pokazati vlastiti dar.
Atelje izvan zidova
Odlučio sam da sa učenicima V-VIII razreda na drugačiji način stvaram motivaciju. U dogovoru sa direktorom i nekoliko kolega iz škole sa djecom sam napravio jednu likovnu radionicu u prirodi. Crtanjem i slikanjem u prirodi stvaramo vezu među različitim oblicima, bojama, veličinama, smjerovima, kao osnovnim likovnim elementima za gradnju likovne kompozicije. Način crtanja i slikanja djeci postaje novi doživljaj. Umjesto klupe na kojoj crtaju u školi, sad im se stvara prilika da slikaju pomoću poljskih stalaka, da biraju mjesto sjedenja i druge pogodnosti, nisu ograničeni prostorom. Dok su slikali u prirodi, pokazali su zainteresiranost i fokusiranost; radovi učenika postali su kreativniji, slobodniji, maštovitiji u odnosu na njihove "školske" crteže. Nije bilo istog rada, istih ideja, nestalo je precrtavanja. Nakon završetka likovne radionice napravili smo izložbu svih radova koju su mogli pogledati roditelji, mještani i djeca. Oduševljenje i euforija trajala je nekoliko dana.
U ovoj našoj aktivnosti pomogli su nam načelnik općine i Omladinsko udruženje „Fatih“ Milodraž.
Umjetnost na ambalaži
Svoje časove osvježio sam i u učionici - na času sa učenicima VIII razreda pokazao sam kako tanki bakarni listići ili ambalaža od majoneze, kečapa, krema i slični materijali po kojima se može stvarati reljefni crtež, mogu poslužiti kao nova površina za likovnu kreativnost. Za ovaj zadatak potrebno je komad mekanog lima, filc (spužvica) ili kuhinjski papir i tupa olovka. Kuhinjski papir je podloga na koju đaci stavljaju limiće i tupom olovkom, uz blage pritiske, crtaju na njihovoj poleđini. Nakon izrade crteža na drugoj strani javlja se reljefni crtež, koji učenik premaže crnim tušem i sačeka da se tuš osuši; nakon toga brišu tuš sa ispupčenih dijelova crteža i od kartona izrezujemo okvir (paspartu) na koji ćemo zalijepiti rad. Na kraju smo sve radove pričvrstili na jednu površinu. Analizirali smo, upoređivali, zaključivali, donosili sudove.
Poticanje djece na aktivo učešće u radu osnovni je cilj svakog nastavnika, tako i mene. Kreativnost je bit promjene, težište likovnog stvaralaštva prilagoditi svakom djetetu posebno, razviti dječije potencijale. Bitno je naglasiti da likovna kreativnost nije isključivo vezana za nadarenost i talenat, nego se ona potiče, razvija kroz različite aktivnosti, prema dječijim sposobnostima i mogućnostima.
U budućnosti nastojim da okupljam djecu iz različitih škola na jednom mjestu i da uz pomoć kolega nastavnika pomažemo u njihovom intelektualnom razvoju.
